Povijest Hrvatske katoličke misije Beč (2 dio)

Razdoblje 1960.-1970.

Malo je ostalo pisanih tragova o HKM-u u Beču iz razdoblja od 1960. do 1971. Na temelju pojedinih kasnijih izvješća koja su se osvrtala na to razdoblje može se dobiti tek površan uvid. Pisci tih godišnjih izvješća koja slijede redovito tek od godine 1973. za zajedničke susrete hrvatskih dušobrižnika u Austriji, ponajčešće p. Efrem ili drugim prigodnim izvješćima o jubilejima HKM-a, jednako tako s nekoliko rečenica opisuju ovo razdoblje. Za vjerovati je da je pokojni p. Mirko Čović bilježio ovo razdoblje, međutim, je li on to izostavio ili pohranio na neko nepoznato mjesto, svjestan da je ono sve što radi ili napiše u tim povampirenim vremenima u kojima je bio praćen njegov rad, čak od nekih najbližih mu suradnika. Savjesnost p. Mirka sigurno ne bi propustila to učiniti.

Objavljeno u: Naša riječ, list hrvatskih katoličkih misija u Austriju (br. 4., prosinac 2002., str. 12-13.)
Feljton o povijesti Misije, objavljivat ćemo u nastavcima u našim novinama...

Godina 1969. dovela je hrvatske vjernike u crkvu Am Hof i od svibnja te godine ona je njihova crkva i stalno mjesto bogoslužnog okupljanja. Prostori kojima Misija raspolaže svedeni su na crkvu i na prostorije današnjega ureda u kojem su stanovale sestre koje su pristigle te iste godine i uključile se u rad Misije. Ured je i dalje ostao u Singerstrasse 7/2/4, a svećenici su stanovali u Franjevačkom samostanu na Franziskanerplatzu i na Judenplatzu.

Društveni život, izvan liturgijskih okupljanja odvijao se u malenoj dvorani uz Franjevački samostan u ulici Seilerstätte.

1970. godina je vrlo važna u životu Misije. Nekoliko sitnih podataka daju nam dosta toga zaključiti. U toj se godini ustaljuje pastoralni život u Misiji. U njega se uključuju i časne sestre. P. Mirko, Mato i Stipo su uz pomoć sestara jak pastoralni tim. U toj godini prestaje p. Mirko odlaziti u izbjeglički logor u Traiskirchen, jer je do te godine već nestalo hrvatskih izbjeglica u njemu. Te iste godine uključit će se u socijalni rad s. Ambrozija, koja će duži niz godina ostati u tom poslu. To je jedna od onih godina s puno rada oko socijalnih pitanja radnika kojima se najviše bavi p. Mato. Te godine započinje i ozbiljniji rad s mladima i sa studentima p. Stipo Pavić. Te godine osniva p. Stipo "Društvo prijatelja Matice hrvatske". U pastoralnom radu dragocjena je i pomoć vlč. Mire Pechta, koji kroz ovih nekoliko godina sve do 1971. okuplja vjernike na misna slavlja u Möllersdorfu i Bad Vöslau. Iz kasnijih izvješća se naslućuje da su uz spomenute filijale postojala misna slavlja i u Himbergu, Eggendorfu i Glognitzu gdje se nalazio značajan broj naših radnika.


3. HRVATSKI DUŠOBRIŽNIČKI URED BEČ

Razdoblje od 1971. - 1990.

Trebat će pažljivo i strpljivo proučiti i analizirati 1970. i prvu polovicu 1971. godine. Dokumenti iz arhiva HKM-a u Beču ne govore nam mnogo o tom razdoblju. Svjedoci toga vremena; pp. Mirko i Efrem ponijeli su na drugi svijet svoje tajne, koje nisu zapisane ili zbog teških vremena se nisu smjele izreći drugima, i mnoge druge informacije koje bi nam ovdje dobro došle.

"Vijeće za hrvatsku migraciju" pri BKJ-u, u Zagrebu sigurno ima važnih dokumenata koji bi nam pomogli da bolje razumijemo korak koji je BKJ učinila 1971. imenujući i postavljajući za voditelja HKM-a, u Beču i za delegata BKJ-a naddušobrižnika za hrvatske svećenike u Austriji, p. Efrema Kujundžića. Sigurno je da ovaj korak BKJ-a treba gledati u cjelini nastojanja Biskupske konferencije kojim je htjela organizirati rad misijama među hrvatskim iseljeništvom. Je li je još nešto bilo što je BKJ znala i što nije ostalo zapisano, nešto o čemu se povjerljivo razgovaralo, a utjecalo je na njenu odluku? Na to nas nukaju upravo 1970. i polovica 1971. godine. U nekom daljnjem i dubljem proučavanju povijesti Misije ove dvije navedene godine mogle bi otkriti zanimljive tajne, nipošto ne na štetu ugleda BKJ-a.

Godina 1971. započela je u svakom slučaju vrlo ambiciozno i zauzeto. U njoj se osjetio zamah u misijskom životu. Socijalni rad s našim radnicima koji su stalno pristizali i tražili pomoć na prvim koracima u iseljeništvu uzimao je najviše vremena.

Te godine, u proljeće, započela su misna slavlja i okupljanja naših radnika u Tullnu (subotom u 18 sati), te u St. Pöltenu (nedjeljom u 16 sati). Gibanja mladih po Europi nisu zaobišla ni našu studentsku mladež.

"Hrvatsko proljeće", kako je nazvan i kasnije po gorkim posljedicama zapamćen taj pokret hrvatske mladeži, donio je svoj topli, proljetni vjetar i u Beč. Hrvatska mladež se u velikom broju okuplja oko p. Stipe Pavića i željna aktivnosti odlučila 13. veljače 1971. na svom sastanku osnovati "Hrvatsko kulturno društvo Kotromanić" sa svrhom okupljanja hrvatskih studenata, održavanja predstava zabavnog sadržaja, predavanja, dozvoljenih proslava i kazališnih predstava. U početnom zanosu s kojim se zdušno dalo na posao, nije se ni slutilo da će pojedini emisari koji su dolazeći iz Zagreba donosili "podršku" uz one koji su iznutra radili isti posao, i oni doživjeti sudbinu zagrebačkih studenata.

Uhićenje p. Stipe Pavića u srpnju 1972. i njegova osuda na pet godina zatvora u montiranom procesu u Tuzli, odvela je njega u zatvor u Zenicu, a društvo u rasulo. Posljedice ove represije zaplašile su hrvatske studente u Beču, a p. Efrem piše u jednom izvješću iz rujna 1973.:

„Ime Kotromanić stoji još i danas za mnoge kao neko strašilo. A ja najbolje znam da je to u političkom smislu bilo sasvim nedužno društvo”.

Da se u Misiji nešto događalo što je postalo zanimljivo i za jugoslavenske vlasti (i je li uz to još nešto?), svjedoči i dopis predsjednika "komisije za vjerska pitanja" Zlatka Frida 20. 04. 1971. Hrvatskom kat. dušobrižništvu" u Beču u kojem izražava želju posjetiti Misiju u Beču od 6. do 9. svibnja 1971. Što je još bilo u prvoj polovici 1971. godine što nije ovdje navedeno ili što još ne znamo?

Kroz to isto vrijeme je BKJ na svome zasjedanju 6. 3. 1971. izabrala i dopisom od 31. 3. 1971. odredila p. Efrema Kujundžića za delegata hrvatskih misionara u Austriji, a na prijedlog BKJ-a postavila je Biskupska konferencija Austrije p. Efrema za "naddušobrižnika" cjelokupnog hrvatskog dušobrižništva u Austriji, sukladno propisima službenog djelovanja Crkve.


fra Ilija Vrdoljak

Nastavlja se...

Pogledano 255 puta Posljednji put mijenjano Saturday, 20 October 2018 23:27

"Cro Vienna - vijesti" glasilo je Sportskog i kulturnog društva Cro Vienna na temelju Statuta SK Cro Vienna, čl. 1., i Zakona o medijima, čl. 25. (Offenlegung gemäss., Par. 25 - Mediengesetz. 
Kultur und Sportverein SK Cro Vienna, ZVR-Zahl: 683529812

Kolačiće koristimo za poboljšanje naše web stranice. Nastavivši koristiti ovu web stranicu, koristite suglasnost za upotrebu kolačića. More details…