Josip Mišić iz Beča najvjerojatnije je jedini Hrvat novije povijesti koji je dva puta uzastopce sudjelovao u obnovi bečkog velikog kotača, simbola grada

Josip Mišić je došao u Austriju prije 28 godina, a tu je izučio soboslikarski, ličilački zanat. Odmah se zaposlio u tvrtki gdje je bio praktikant, a onda prelazi u tvrtku Komat gdje radi već pune 23 godine.

- Vlasnik tvrtke Alexander Koller, iako mlad, jako je uspješan poduzetnik. Kod njega sam već više od dva desetljeća, a u tom razdoblju, osim poslova po čitavoj Austriji za tu tvrtku, radio sam i u Nizozemskoj, Rusiji, Francuskoj, Njemačkoj, a moje su kolege još bile i u Litvi, Malti kao i u drugim i dalekim državama svijeta poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i sl. - naglašava Mišić hvaleći svoga poslodavca.

Inženjer Koller je prije osnutka tvrtke 1995. godine radio deset godina na vodećim pozicijama u poznatim tvrtkama koje se bave zaštitom od korozije i popravcima.

- Sigurno da je obnova, ličenje, velikog bečkog kotača značajan i vrlo zahtjevan posao. Godine 1996. mojih jedanaest kolega i ja smo tri mjeseca radili na ovoj poznatoj bečkoj znamenitosti. Sve je trebalo prvo dobro oprati pa ošmirglati, onda dva puta priječi zaštitnom bojom kao i elastičnom masom kojom punimo otvore pa tek onda nanijeti završni sloj boje. Krajem smo prošle godine, dakle nakon 22 godine opet započeli obnovu. Radimo već 4,5 mjeseca, a vjerujem da sam jedini Hrvat koji je dva put uzastopce ličio Riesenrad - naglašava Mišić, koji je inače i član Izvršnog odbora Sportskog i kulturnog društva Cro Vienna.

Tijekom svih tih radova precizni Austrijanci nisu ništa prepuštali slučaju. Kotač je redovito primao mnogobrojne turiste te bio u punoj uporabi.

- Da, znali smo raditi nekada i noću baš zbog turista jer bi eventualno naše zadaće remetile njihov mir. Kada to mogućnosti dozvoljavaju, odnosno kada smo na skelama i zaklonjeni zaštitnom ogradom, onda radimo i danju - pojašnjava Mišić.

Dakako, mnogima je znano kako se divovski kotač nalazi u velikom bečkom parku Prateru te je već preko 100 godina omiljeni zaštitni znak ovog grada. ‘Beč poznajete jedino ako ste ga vidjeli s divovskog kotača’, piše na natpisu istaknutom na ulazu koji vodi do ove atrakcije.

Po toj se vrsti arhitekture naročito isticao Chicago, te je upravo u njemu prigodom Svjetskog sajma 1893. američki inženjer George Ferris konstruirao prvi divovski kotač. Po svemu sudeći, čikaški divovski kotač silno je oduševio britanskog inženjera i umirovljenog pomorskog časnika Waltera Basseta. U međuvremenu je bečki poduzetnik Gabor Steiner koji se bavio ulaganjem na području zabave tražio nešto novo što bi privuklo zanimanje Bečana. Jednog dana predstavnik Waltera Basseta predložio je Steineru da u Beču zajednički izgrade divovski kotač.

Već je sama izrada divovske konstrukcije od čelika bila svojevrsna senzacija. Znatiželjni promatrači svakodnevno su se okupljali na gradilištu kako bi razmijenili mišljenja o napretku radova. Kotač je dovršen nakon samo osam mjeseci. Dvadeset i prvog lipnja 1897. gospođa Horace Rumbold, žena engleskog veleposlanika na bečkom dvoru, zadala je posljednje udarce čekićem. Nekoliko dana iza toga divovski je kotač proradio.

Riječ je o kotaču visine čak 64,75 metara, na kojem posjetitelji mogu putovati u gondolama. U bečki je kotač u Prateru ugrađeno čak oko 430 tona željeza, a izvorno je imao 30 gondola, dok ih danas ima 15.

Veliki kotač u Prateru podignut je povodom proslave 50. obljetnice dolaska cara Franje Josipa na prijestolje. Izgrađen je samo oko dvije godine nakon dovršetka zgrade zagrebačkog HNK.

- Gotovo je nemoguće kako je kotač ipak u odličnom stanju s obzirom na starost i izloženost vremenskim neprilikama pa i ratovima koje je pretrpio. Uvjerio sam se kako ima "ožiljke" od granata, ali vjerujte, njegova sigurnost nikada nije dovedena u pitanje. Volio bih ipak, kada bih za dvadesetak godina možda još jednom mogao sudjelovati u ličenju ove impozantne građevine - zaključuje Josip Mišić.


Pripremio: Željko Batarilo
Opširniju reportažu čitajte u sljedećem broju magazina Cro Vienna - vijesti

"Cro Vienna - vijesti" glasilo je Sportskog i kulturnog društva Cro Vienna na temelju Statuta SK Cro Vienna, čl. 1., i Zakona o medijima, čl. 25. (Offenlegung gemäss., Par. 25 - Mediengesetz. Prati zbivanja mnogobrojne hrvatske zajednice u Austriji. 
Kultur und Sportverein SK Cro Vienna, ZVR-Zahl: 683529812

Kolačiće koristimo za poboljšanje naše web stranice. Nastavivši koristiti ovu web stranicu, koristite suglasnost za upotrebu kolačića. More details…