Kad je riječ o izboru mjesta stanovanja, svjetskim metropolama često se može prigovoriti manjak zelenila i prirode. Za razliku od stanovnika drugih velikih gradova, stanovnici Beča imaju luksuz živjeti u zelenom velegradu. Beč je, naime, kao što smo već pisali, proglašen najboljim gradom za život, već desetu godinu zaredom, a zelene površine sigurno su utjecale na ovu važnu odluku. Kako piše Meinbezirk.at, najnovija istraživanja zelenih površina, koja provodi Magistrat 22, navode da je 53% površine grada zeleno, što Beč čini europskim prvakom po broju zelenih površina. Beč je grad kojem raste i broj stanovnika i količina zelenih površina.
Zadnjih deset godina Beč je, dakle, najbolji grad za život, ali je u tih deset godina Beč, po broju stanovnika, porastao za veličinu grada poput Graza, a što je najzanimljivije, količina zelenih površina je također porasla u tih deset godina, za 2%. Unatoč tolikom porastu stanovništva, Beč je jedan od europskih gradova s najmanjim porastom izgrađene infrastrukture,što znači da je nizak postotak površina koje su postale „betonirane“. Takav uspjeh omogućila je prenamjena postojeće infrastrukture umjesto izgradnje novih zgrada i cesta. A doznajemo da grad ima namjeru nastaviti u tom smjeru.
S namjerom sprječavanja toplinskih otoka, u nadolazećim godinama, u Beču je planirano još 13 hektara zelenih površina. Nadolazeći projekti uključuju redizajniranje Reumannplatza s 13-postotnim povećanjem zelen površine i Elinor-Ostrom-Parks u Seestadt Nord površine 2,8 hektara. Već postojećim parkovima, njih više od 850, u 2020. godini priključit će se i 9,3 hektara velik park na Nordbahnhofgelände s tzv. gradskom divljinom i urbanim terasama. Beč je tako na najboljem putu da titulu najboljeg grada osvoji jedanaesti put zaredom.
