U drniškom kraju ponosni su na svoju gastronomiju jer je zadržala najbolje od prirode ovog područja. Drniški kraj osobito je poznat po drniškom pršutu. Drniški pršut izdvaja se posebnom kvalitetom koja je rezultat mikro-klimatskih specifičnosti drniškog područja i poznate oštre bure. Tragovi uzgoja svinja u Drnišu datiraju od otprilike 1500 god. prije Krista, a prvi pouzdaniji podaci o proizvodnji na ovom području zapisani su u Šibenskom statutu u 14. st. Drniški pršut postao je tržišni brend 1969. godine kad su dosegnute velike količine proizvodnje. 2012. god. drniški pršut je certificiran od Ministarstva poljoprivrede RH kao proizvod sa zaštićenim geografskim podrijetlom. Drniški pršut možete pronaći i u Beču u trgovini hrvatskim delikatesama „Delikroat“ u 7. bečkom okrugu.
-Postoje posebna pravila kako se drniški pršut mora proizvoditi i koje sastojke koristiti i kao takav je zaštićen u EU. U specifikaciji drniškog pršuta navodi se kako se mora raditi od svinjske zadnje noge, smije se koristiti samo krupna morska sol, mora biti dimljen i najmanje 12 mjeseci stajati na vjetru. Proizvodi se tradicionalnim postupkom proizvodnje. Sve faze u proizvodnji pršuta obavljaju se ručno. U pršutani u kojoj mi uzimamo pršut uopće nemaju uređaje. Jedino vagu i uređaj za vakumiranje. Sve se radi prirodno. Dimi se na pravom dimu u tornju u zgradi i onda se nakon toga otvore prozori i tu se pršut vjetri. Bitno je naglasiti kako nije aromatiziran. Njegova aroma je posebna jer u njegovoj okolici raste puno divljeg bilja na poznatom Miljevačkom platou. Puhanjem vjetra to sve ulazi u meso i daje posebnu aromu, zbog toga je specifičan, saznajemo od Maria Harapina, vlasnika Delikroata . -Prošle godine drniški pršut tvrtke Bel -Cro bio je proglašen najboljim pršutom u Hrvatskoj, a u zadnjih nekoliko dana sam prodao 20 komada što je baš puno. Nisam ni očekivao, morao sam nadopunjavati zalihe, kaže Mario.
Uz drniški pršut, Mario Harapin, u Beč je donio i pregršt hrvatskih delikatesnih proizvoda te ih kvalitetno predstavio Hrvatima i Austrijancima.
-Supruga i ja smo se na brzinu odlučili na ovaj korak. Tijekom dugogodišnjeg radnog iskustva u turizmu, usput sam primijetio kako nema kvalitetnih delikatesnih proizvoda zastupljenih na austrijskom tržištu, primjerice drniški pršut i krenuli smo poduzeti nešto po tom pitanju. Kad smo krenuli u Austriju imali smo samo ideju koju smo realizirali i već 5. godinu djelujemo pod imenom Delikatessen aus Kroatien i Delikroat, dodaje Mario.
Uglavnom surađuje s malim proizvođačima i OPG-ima i trenutno ima oko 40 dobavljača iz svih regija Hrvatske. – Većinom imamo manufakturno izrađene proizvode. U svakom slučaju to nam je i neki smjer da što veći broj naših artikala ne bude svakodnevan, koji se može svugdje pronaći, nego da smo originalni. Tvornička roba je zastupljena u malom postotku, nudimo npr. Pelinkovac, Ožujsko, Karlovačko pivo itd., rekao je Mario.
Većinom u Delikroatu kupuju Austrijanci, ali su ponudom podjednako oduševljeni i Hrvati u Austriji.
-Od proizvoda nudimo tartufe obitelji Karlić, maslinovo ulje obitelji Chiavalon, jedno od najboljih u svijetu, domaće ručno rađene masline u marinadi, ninsku sol, domaći ajvar koji mi radi jedna gospođa iz Županje po starom receptu, tridesetak vrsta vina, no to se sve stalno širi. Trenutno imamo i mandarine. Uzimamo samo nešpricane iz ekološkog uzgoja. Nudimo i do 12 vrsta ručno rađenih manufakturnih čokolada, domaće kolače, kekse. Među najprodavanijim proizvodima je crni češnjak. To je fermentirani češnjak koji radi moj susjed u Zaprešiću. Odležao je u komori 60 dana bez ikakvih dodataka, crne je boje, sladak. Skroz lagan za želudac, nema neugodan miris. Dobar je za imunitet, krvotok, probavu. Koristi se u visokoj gastronomiji. Odlično paše sa sirom, a može se umiješati u salatu , u pire, namazati na komad mesa ili na ribu. Mekan je kao maslac, objašnjava Mario.
Početak nije bio lak. No, Mario je ustrajao u svojoj ideji promocije Hrvatske kroz izvorne delikatesne hrvatske proizvode.
-Početak je bio težak, mučili smo se puno. No nakon nekog vremena sve je došlo na svoje. Posla je sve više i više. Posao nas polako prerasta i uskoro ćemo morati odlučiti na koji način ćemo se logistički organizirati. Trenutno imamo dućan u Neubaugasse 60, web shop, catering i veleprodaju. Sve ide jedno s drugim, svugdje se koriste naše namirnice, ali ima puno posla. Sad preko zime bar jednom tjedno putujem za Hrvatsku u nabavku. Ima puno interesa , sad trenutno istražujemo jedan grad u Europi i jedan u Hrvatskoj, gdje bi voljeli preslikati ovaj naš projekt, dodaje Mario .
Na poduzetničkom putu u stopu ga prati supruga Matea koja mu je velika podrška. – Sve što sam postigao, postigao sam zahvaljujući svojoj supruzi. I kada je bilo najteže ona je bila ustrajnija od mene i zajedno smo uspjeli, dodao je Mario.