Naslovnica Austrija Dvojezičnost- veliko bogatstvo za budućnost djece

Dvojezičnost- veliko bogatstvo za budućnost djece

1
ptr

Roditelji porijeklom iz Hrvatske koji žive s djecom izvan granica Lijepe naše često su u nedoumici kojim jezikom komunicirati s djecom. Pred njima su brojni izazovi i pitanja : hoće li djeca svladati oba jezika u istoj mjeri te predstavllja li to preveliki napor za dječji mozak.

Biljana Marjanović Kuhn, profesorica hrvatskog  i njemačkog jezika iz Beča također se našla pred izazovima dvojezičnosti. Svoje dvoje djece trudi se odgajati dvojezično, iako su djeca svakodnevno uglavnom izložena  njemačkim jeziku.

– Budući da mi ne živimo u Hrvatskoj popratne literature za jezični razvoj nije bilo dovoljno,  nismo imali dovoljno literature ni igračaka koje su tipično hrvatske. Mislim da u jezičnom razvoju mediji igraju veliku ulogu,a mi nismo naišli na prilagođene sadržaje ,ovdje u Austriji, tom uzrastu. Npr. da oni mogu s 3 godine pogledati neki dječji program ili nešto što bi bilo na hrvatskom.  U Austriji toga na njemačkom ima jako puno zbog toga taj njihov  jezični razvoj nije bio  na istom nivou- objašnjava Marjanović Kuhn.  – S 3 godine, kad je moj sin počeo govoriti, njemački je jezik puno brže naučio zato što ga je češće koristio u vrtiću dok je hrvatski pao u sjenu i ostao kao drugi jezik, premda je bio prvi jezik. Sad to sve funkcionira tako da je prvi jezik postao njemački  i preuzeo kompletnu ulogu, koristi se skoro u svim jezičnim situacijama. Hrvatski koristimo kad se svađamo ili u situacijama kad netko ne razumije njemački. Kad dođe baka u posjet onda koristimo hrvatski i onda ta neka prilagodba traje 3-7 dana i onda počinjemo govoriti hrvatski . Trebao bi možda jedno mjesec dana provesti  sa svojim vršnjacima s kojima bi ga mogao koristiti svakodnevno onda bi to stvarno funkcioniralo. To se primjeti primjerice kad smo na godišnjem ili kad je baka u posjeti. Tad se isključivo govori  hrvatski  jezik i onda se odjedanput poboljša i vokabular ,gramatika i sve. Poteškoće i prepreke su  te što dijete govori odlično njemački . Neku jezičnu situaciju djeca često savladavaju na jednom određenom jeziku i onda kad bi to sad trebali reći na drugom jeziku to je teško prevesti jer oni tu situaciju ne prolaze na hrvatskom, tipa vrtić ili škola, dodaje Marjanović Kuhn.

-Mislim  da bi bilo zanimljivo ponuditi neki sadržaj za djecu, igraonice gdje bi se moglo s djecom bez pritiska i neobavezno govoriti hrvatski jezik. Zajedno crtati, neke rukotvorine izrađivati neke rukotvorine uz pedagošku pratnju koja bi govorila isključivo hrvatski. Postoje tečajevi i škole za starije,ali uglavnom nije ništa prilagođeno manjoj djeci, rekla je Marjanović Kuhn.

-Izgubi se osjećaj za materinski jezik i on ne bude prvi , nego drugi koji se puno lakše savlada pošto se čitavo vrijeme sluša .To je recimo nešto što je meni jako bilo žao kod moje djece da ne govore dva jezika na istom nivou. Njemački je prevladao. Ja mislim da je to samo zbog upotrebe i sredine. Sredina je odlučila koji će jezik preuzet u jednom određenom trenutku glavnu ulogu. Ja sam kao profesorica hrvatskog jezika  nastavila i dalje sa svojom djecom govoriti koliko toliko hrvatski iako oni odgovaraju na njemačkom, kazala je Marjanović Kuhn.

- Oglas -