U četvrtak 6. lipnja u Veleposlanstvu RH u Beču Večernjakova je Domovnica dodijeljena Austrijskom društvu za Kroatistiku, kao i veleposlanici Vesni Cvjetković, nakon čega su prof. dr. sc. Sanja Vulić i dr. sc. Marijana Borić održale predavanja o Marku Maruliću i Marinu Getaldiću. Bila je to večer hrvatskih velikana, znanstvenika i domoljuba.
Domovnica je nagrada koju Večernji list dodjeljuje za najvažnija ostvarenja Hrvatima u inozemstvu u različitim kategorijama. Austrijsko društvo za kroatistiku po mišljenju je čitatelja najuspješnija udruga iseljeništva u 2019. godini. Društvo je utemeljeno 2016. godine, predsjednik mu je prof. dr. Georg Holzer s bečke Slavistike, a potpredsjednica prof. dr. Zorka Kinda-Berlakovich, jedna od osnivačica studija hrvatskog jezika u Burgenlandu. Kao što je napisao urednik Stipe Puđa, a pročitala Večernjakova dopisnica iz Beča Snježana Herek, čitatelji Večernjeg lista rekli su „Hrvatski jezik je naš izbor“ izabravši Austrijsko društvo za kroatistiku, kojem je jedna od glavnih djelatnosti borba za punopravni status hrvatskog jezika izvan tzv. grupe BHS. Hrvatski je samostalan jezik i jedan od 24 službena jezika Europske unije. Veleposlanici dr. sc. Vesni Cvjetković , Večernji je list također dodijelio Domovnicu, za doprinos i priznanje ove nagrade od njezinih početaka.
Nastavak je večeri prošao u domoljubno-znanstvenom ozračju. Prof. dr. sc. Sanja Vulić, jedna od vodećih kroatistica današnjice i vrsna poznavateljica hrvatske dijalektologije i hrvatske dijaspore, održala je predavanje o Marku Maruliću, domoljubu i Europejcu kasnog srednjovjekovlja. Marko Marulić je status oca hrvatske književnosti stekao pisanjem Judite 1501. godine, prvim umjetničkim epom pisanim na hrvatskom jeziku. Maruliću je književnost bila gotovo sporedna djelatnost jer je kao najstarije dijete nakon smrti oca brinuo o obitelji i njezinim brojim posjedima. Ipak, način na koji je Judita napisana, kao i činjenica da je Marulić kao ostvaren europski pisaca imao potrebu napisati ep na hrvatskom svjedoče koliko mu je ta djelatnost bila važno. Marulić se istaknuo i u diplomatskoj djelatnosti te je bio jedan od nositelja hrvatske ideje i jedinstva. Iako Hrvatsku nije uspio politički ujediniti, njegova važnost za hrvatski jezik i idejno ujedinjenje naroda neopovrgljivi su.
Dr. sc. Marijana Borić, matematičarka, fizičarka, filozofkinja i povjesničarka znanosti pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti vodi projekt ‘Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu’. Bečkoj je publici u četvrtak održala izlaganje o najistaknutijem hrvatskom matematičaru i fizičaru s prijelaza iz XVI. u XVII. stoljeće, Marinu Getaldiću. O ovom se dubrovačkom velikanu rijetko čuje, a bez njega moderni svijet ne bi bio kakav jest. Kao što se ni Marulić nije primarno bavio književnošću, ni Getaldić se nije primarno bavio znanošću, a ipak je imao ključnu ulogu za svjetski razvoj fizike i matematike. On je, naime sudjelovao u velikoj konceptualnoj promjeni matematike, stvaranju i afirmaciji simboličke algebre koja je iz korijena izmijenila novovjekovnu znanost i dovela do pojma formule. O važnosti ovog postignuća govori jednostavna činjenica: sva moderna tehnologija, većina onoga što čini suvremen život ne bi bilo moguće bez simboličke algebre.
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beču, u četvrtak je na jednom mjestu okupilo hrvatske velikane prošlosti i sadašnjosti. Bila je ovo jedinstvena prilika u kojoj su se susreli domoljubi iz inozemstva, akademske domoljupke i znanstvenice te velikani hrvatske povijesti. Ipak, ne sumnjamo da će Beč biti domaćin još mnogim sličnim susretima.
Donata Rihtarić
Foto: VRH Beč
